Lecturer Attitudes on the Integrated Intercultural Literary Pedagogy for Teaching Public Speaking/Stavovi predavača o integraciji međukulturne metodike nastave književnosti i poučavanja javnoga govorništva
Abstract
Abstract
 Most research on the link between literary pedagogy and intercultural 
communicative teaching models often emphasizes the importance of receptive 
language skills; however, there is a lack of attention to how this integration is applied 
to productive skills such as speaking. Therefore, this study aimed to investigate 
the construction of integrated intercultural literary materials for teaching public 
speaking in Indonesian higher education institutions. Data were collected through 
semi-structured interviews, observation and focus group discussions using an 
ethnographic approach. A grounded theory approach was used to analyze the 
data. The study included 15 lecturers at Indonesian higher education institutions 
from three regions (West, Central and East). The study yielded a design for the 
integration of an intercultural literature pedagogy in teaching public speaking which 
contains five critical requirements: intercultural content, linguistic features, teaching 
objectives, teaching materials and teaching context. Literary pedagogy was proven 
to stimulate students‘ understanding of and interaction with other cultures, which 
improved their public speaking skills.
 Key words: EFL class; higher education; intercultural communication; literary 
pedagogy; public speaking
---
 Sažetak
 Većina istraživanja o vezi između metodike nastave književnosti i međukulturnih 
komunikacijskih modela poučavanja često naglašavaju važnost receptivnih jezičnih 
vještina. S druge strane, malo je studija o tome kako se ta integracija ostvaruje kada 
je riječ o produktivnim vještinama poput govorenja. Stoga se ovim istraživanjem 
nastojalo ispitati kreiranje integriranih međukulturnih književnih materijala 
za poučavanje javnoga govorenja na indonezijskim institucijama visokoga 
obrazovanja. Podatci su sakupljeni putem polustrukturiranih intervjua, opservacija 
i rasprava u fokus-grupama, a istraživanje je zasnovano na etnografskom pristupu. 
Za analizu podataka korišten je utemeljeni teorijski pristup. Studija je obuhvatila 
15 predavača iz triju indonezijskih regijea (zapadna, središnja i istočna). Na osnovi 
rezultata istraživanja stvorena je shemu integrirane metodike nastave književnosti 
u poučavanju javnoga govorenja koja sadrži pet ključnih elemenata: međukulturni 
sadržaj, jezična obilježja, ciljeve poučavanja, materijale poučavanja i kontekst 
poučavanja. Zaključeno je da metodika nastave književnosti može potaknuti 
učenike na razumijevanje i interakciju s drugim kulturama te poboljšati njihove 
vještine javnoga govorenja. 
Ključne riječi: javno govorenje; međukulturna komunikacija; metodika nastave 
književnosti; nastava engleskoga kao stranoga jezika; visoko obrazovanje
Full Text:
PDFDOI: https://doi.org/10.15516/cje.v27i2.6120
Refbacks
- There are currently no refbacks.