Differences in Teachers' Opinions of Grading Styles in Croatian Language Classes in Lower Grades of Primary School/Razlike u mišljenjima učitelja o ocjenjivanju postignuća učenika iz hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi
Abstract
Abstract
The objective of this empirical research was to identify differences in opinions of grading styles applied in Croatian Language classes that exist between teachers teaching in lower grades of primary school, and with respect to their teaching experience and level of education completed. The research was conducted in February 2010 and included 160 teachers from central and district schools in the Bjelovar-Bilogora County. The results related to teaching the Croatian Language show that there are statistically significant differences based on work experience between teachers in the opinion that numerical and descriptive grades should be combined in grades 3 and 4. The research also revealed no statistically significant difference between teachers in lower grades of primary school in attitudes towards descriptive and numerical grading with respect to the level of education attained. The results suggest that teachers are not supportive of descriptive grading. This paper is a contribution to the search for new docimological solutions characterised by the prevalence of descriptive, analytical grading. Key words: Croatian language classes; descriptive grading; grading; numerical grading.
---
Sažetak
Cilj ovog empirijskog istraživanja je utvrđivanje razlika u mišljenjima o ocjenjivanju u nastavi hrvatskog jezika između učitelja razredne nastave s obzirom na godine poučavanja i stupanj obrazovanja. U istraživanju provedenom u veljači 2010. godine sudjelovalo je 160 učitelja/ica razredne nastave iz centralnih i područnih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U rezultatima koji se odnose na nastavu hrvatskog jezika pokazano je da postoje statistički značajne razlike između učitelja u mišljenju da se trebaju kombinirati brojčane i opisne ocjene u 3. i 4. razredu s obzirom na njihov radni staž. Također je pokazano da između učitelja razredne nastave ne postoji statistički značajna razlika u mišljenjima o opisnom i brojčanom ocjenjivanju u nastavi hrvatskog jezika s obzirom na stupanj obrazovanja. Iz rezultata je vidljivo da učitelji ne podržavaju opisno ocjenjivanje. Rad daje prilog traženju novih dokimoloških rješenja u kojima dominira opisno, analitičko ocjenjivanje.Ključne riječi: brojčano ocjenjivanje; nastava hrvatskog jezika; ocjenjivanje; opisno ocjenjivanje.
The objective of this empirical research was to identify differences in opinions of grading styles applied in Croatian Language classes that exist between teachers teaching in lower grades of primary school, and with respect to their teaching experience and level of education completed. The research was conducted in February 2010 and included 160 teachers from central and district schools in the Bjelovar-Bilogora County. The results related to teaching the Croatian Language show that there are statistically significant differences based on work experience between teachers in the opinion that numerical and descriptive grades should be combined in grades 3 and 4. The research also revealed no statistically significant difference between teachers in lower grades of primary school in attitudes towards descriptive and numerical grading with respect to the level of education attained. The results suggest that teachers are not supportive of descriptive grading. This paper is a contribution to the search for new docimological solutions characterised by the prevalence of descriptive, analytical grading. Key words: Croatian language classes; descriptive grading; grading; numerical grading.
---
Sažetak
Cilj ovog empirijskog istraživanja je utvrđivanje razlika u mišljenjima o ocjenjivanju u nastavi hrvatskog jezika između učitelja razredne nastave s obzirom na godine poučavanja i stupanj obrazovanja. U istraživanju provedenom u veljači 2010. godine sudjelovalo je 160 učitelja/ica razredne nastave iz centralnih i područnih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U rezultatima koji se odnose na nastavu hrvatskog jezika pokazano je da postoje statistički značajne razlike između učitelja u mišljenju da se trebaju kombinirati brojčane i opisne ocjene u 3. i 4. razredu s obzirom na njihov radni staž. Također je pokazano da između učitelja razredne nastave ne postoji statistički značajna razlika u mišljenjima o opisnom i brojčanom ocjenjivanju u nastavi hrvatskog jezika s obzirom na stupanj obrazovanja. Iz rezultata je vidljivo da učitelji ne podržavaju opisno ocjenjivanje. Rad daje prilog traženju novih dokimoloških rješenja u kojima dominira opisno, analitičko ocjenjivanje.Ključne riječi: brojčano ocjenjivanje; nastava hrvatskog jezika; ocjenjivanje; opisno ocjenjivanje.
Full Text:
PDFDOI: https://doi.org/10.15516/cje.v16i2.443
Refbacks
- There are currently no refbacks.