Reading Profiles May Not Be an Informative Approach to Identifying At-Risk Readers in Middle School / Čitalački profili ne moraju biti informativan pristup za identifikaciju ugroženih čitatelja u nižoj srednjoj školi

Abstract

Latent profile analysis is a widely used approach to identifying subgroups of students at risk for reading difficulties. However, evidence from reading research involving middle schoolers challenges the utility and meaning of these putatively categorically distinct reading profiles, which can be statistically derived even in the absence of real profiles. The current study challenges the view that reading profiles reflect distinct groups. In fact, it tests the hypothesis that reading is continuous, with severity gradations in its performance. The sample consisted of 695 seventh graders (M_age = 12.76 years, SD_age = 0.43) from Slovenia reading in English as a foreign language. The main outcome measures included various assessments of reading skills in English as a foreign language. Results of the latent profile analysis showed that reading profiles were arrayed in a tiered spectrum of severity, from higher to lower reading performance. Profiles were not qualitatively different, and relations with external correlates increased consistently with each profile. Findings suggest that reading profiles in middle school may represent continuous gradations. Hence, reading interventions in middle school should be based on continuous liability assessments rather than profile subtyping.

Key words: English as a foreign language; middle school; reading groups.

---

Analiza latentnih profila često je korišten pristup za identifikaciju rizičnih podskupina učenika s teškoćama u čitanju. Ipak, rezultati istraživanja čitanja učenika viših razreda osnovne škole dovode u pitanje korisnost i značenje tih navodno kategorički različitih čitalačkih profila, koji mogu biti rezultat statističkih postupaka čak i u odsustnosti stvarnih profila. U ovom istraživanju propituje se stav da čitalački profili odražavaju jasno diferencirane skupine. U stvari, testira se hipoteza da je čitanje kontinuirano, s gradacijom težine njegove izvedbe. Uzorak je obuhvatio 695 učenika sedmoga razreda (M_age = 12,76 godina, SD_age = 0,43) iz Slovenije koji su čitali na engleskome kao stranome jeziku. Glavne ishodišne mjere uključivale su raznolike ocjene čitalačkih vještina u engleskome kao stranome jeziku. Rezultati analize latentnih profila pokazali su da su čitalački profili raspoređeni u slojevitom spektru težine, od veće do manje uspješnosti u čitanju. Profili se nisu kvalitativno razlikovali, a njihovi odnosi s vanjskim korelatima jednolično su se povećavali sa svakim profilom. Naime, rezultati pokazuju da čitalački profili u nižoj srednjoj školi predstavljaju kontinuiranu gradaciju. Stoga bi se intervencije u čitanju u nižoj srednjoj školi trebale zasnivati na neprekinutoj procjeni rizika, prije nego na određivanju podtipova profila.

Ključne riječi: engleski kao strani jezik; niža srednja škola; čitalačke skupine.