Academic Ranking of Universities in Southeast Europe / Akademsko rangiranje sveučilišta u jugoistočnoj Europi

Abstract

Ranking universities has become increasingly significant since 2003, when the first ranking of the most successful universities, the Academic Ranking of World Universities – ARWU (or Shanghai Ranking), was published. The ARWU propelled other rankings of world universities. In 2019, only two countries from Southeast Europe were represented in the Shanghai Ranking. Universities from Serbia and Croatia were ranked in the Shanghai Ranking, while the other countries of Southeast Europe were not listed. Slovenia had a university ranked in the 2018 list, but remains unrepresented in 2019. A considerable range of the criteria (60%) used in this ranking is based on data collected using Scientometrics, which is obviously insufficient and inappropriate for the countries of Southeast Europe. Therefore, one of the possibilities of coping with the problem is developing a reliable methodology for ranking universities from these countries aimed at increasing their quality and improving their position on the global lists. This paper attempts to propose a new methodology and criteria applicable in these countries in order to eliminate the problems they appear in global rankings. The proposed methodology, which was made on the basis of the Shanghai List, would lead to an increase in the quality of studies in Southeast Europe, primarily through competition between these universities. The methodology has been formed in such a way that it prevents favouring any institution, regardless of the country it comes from and the ownership structure. Ranking would contribute to raising the quality and improving the position on all lists at the global level, thereby helping private faculties and universities to take their place in the educational space of Southeast Europe and facilitating the role of their establishment as primarily transferring knowledge, competencies and skills, instead of providing financial benefits to their owners.

Key words: Indicators; Faculties; Methodology; Quality

---

Rangiranje sveučilišta postalo je sve značajnije od 2003. godine, kada je objavljena Šangajska ljestvica poretka sveučilišta ili Šangajski popis 500 najboljih svjetskih sveučilišta (ARWU), nakon čega su uslijedila druga rangiranja svjetskih sveučilišta. Samo su dvije zemlje jugoistočne Europe predstavljene na Šnagajskom popisu iz 2019. godine, sveučilište iz Srbije i Hrvatske, a druga sveučilišta iz Jugoistočne Europe nisu našla svoje mjesto na toj ljestvici. Slovensko sveučilište uključeno je u popis iz 2018. godine, ali u 2019. godini Slovenija ostaje bez predstavnika. Značajna razina kriterija (60 %) korištena u ovome rangiranju zasnovana je na podatcima sakupljenim upotrebom scientometrije, koja je očito nedovoljna i neprimjerena za zemlje jugoistočne Europe. Moguće rješenje ovoga problema je razvoj pouzdane metodologije rangiranja sveučilišta iz tih zemalja s ciljem povećanja njihove kvalitete i poboljšanja pozicije na globalnim popisima. Kako bi se eliminiralo probleme koji se javljaju u globalnom rangiranju, u ovom radu predlaže se nova metodologija i kriteriji primjenjivi u zemljama jugoistočne Europe. Predložena metodologija, razvijena na osnovi Šangajskog popisa, vodila bi povećanju kvalitete studija na sveučilištima, a osmišljena je tako da sprječava favoriziranje bilo koje institucije, bez obzira na zemlju u kojoj se nalazi ii vlasničku strukturu. Takvo rangiranje doprinijelo bi podizanju kvalitete sveučilišta i poboljšanju njihove pozicije na globalnim ljestvicama. Na taj način bi i privatni fakulteti i sveučilišta zauzeli svoje mjesto u obrazovnom prostoru jugoistočne Europe, a njihova funkcija tako bi prvenstveno bila prenošenju znanja, kompetencija i vještina, a ne financijska dobit za njihove vlasnike.

Ključne riječi: fakulteti; kvaliteta; metodologija; pokazatelji