CROATIAN - WITH OR WITHOUT GRAMMAR / HRVATSKI - S GRAMATIKOM ILI BEZ NJE

Abstract

Summary

Teaching Croatian as a foreign or second language still lacks a systematic theoretical and methodological approach to presenting grammatical content. Therefore, the purpose of this paper is to analyze noun morphology in beginner-level textbooks for Croatian as a foreign language in regard to a) the order of presentation and b) the didactic and methodological presentation of cases. The results of comparative analysis show that textbooks are moving toward the communicative approach. However, the structuralist approach has not yet been abandoned. The order of presentation of cases is no longer traditional. Rather, it is based on communicative needs. The differences in methodology (the presentation of grammar rules, grammatical overviews, the text and tasks interrelation, etc.) stem from the different concepts of the textbooks. The authors conclude that what lacks in teaching Croatian as a foreign or second language is a Threshold for Communication in Croatian as well as a concept on guidelines for future research at national level.

Keywords: grammar, noun morphology, cases, textbook, Croatian as a foreign language

-----

Sažetak

Kako u hrvatskome kao stranom/drugom jeziku još uvijek ne postoji usustavljen teorijsko-metodološki pristup obradi gramatičkih sadržaja, cilj je rada analizirati imeničku morfologiju u udžbenicima hrvatskoga jezika kao stranoga namijenjenima početnomu stupnju učenja, i to s obzirom na: a) redoslijed obrade padeža i b) njihov didaktički/metodički prikaz. Rezultati komparativne analize pokazuju da je u udžbenicima uočljiv pomak prema komunikacijskome pristupu, ali strukturalistički pristup još uvijek nije prevladan. Što se redoslijeda padeža tiče, on se više ne pojavljuje prema tradicionalnome redoslijedu već proizlazi iz komunikacijskih datosti. Razlike se vide i u metodičkome instrumentariju (prikaz gramatičkih pravila, gramatički pregledi, odnos teksta i zadataka itd.) zbog različitih koncepcija pojedinih udžbenika. Zaključuje se da hrvatskome inojezičnome nedostaje Prag za sporazumijevanje na hrvatskome jeziku kao i koncept o smjernicama budućih istraživanja na nacionalnoj razini.

Ključne riječi: gramatika, hrvatski jezik kao strani, imenička morfologija, padeži, udžbenik