Identity of Work of Fine Arts in the Generated Process / Identitet likovnog djela u generiranom procesu

Abstract

Abstract

In everyday practice computer is used as a means to achieve something. It is rarely used for creative production in which case we speak about the interaction with what the computer enables us to do.  We may use the existing programmes as ready-made products as well as places which are changed by reprogramming the already existing programme and changing its settings in a creative way. Thus, a computer's intelligence is situated in its programme. By its nature any programme is a collection of various inputs, strategies and ideas designed to interact with the users. In the case in which a programme transcends the role of a tool and mobilizes its user, it becomes a language, a text, a communicative process. In the emerged identity and knowledge – those terms are the key to the hermeneutical and interactive processes: works of art. The paper studies the relations and aesthetical principles which have emerged as a consequence of co-creativeness in the circumstances in which the work of fine art has been created. It also addresses the problem of the oculocentric culture which, as a dimension of the majority, directs the perception of the crowd towards the traditional understanding derived from the Cartesian doctrine of bipolarity as the foundation of modern thought.

Key words: artistic process; hermeneutical; identity; oculocentric culture; software

---

Sažetak

Računalo se u svakodnevnoj praksi koristi uglavnom kao sredstvo, vrlo rijetko kao alat za kreativne izvedbe. Kod takvog korištenja govorimo o interakciji s onim što nam računalo omogućuje. U  tom slučaju postojeće programe možemo iskoristiti kao gotove proizvode, a također i kao mjesta na koja se intervenira programiranjima na već postojeći program i promjenama postavki kreativno djeluje. Računalo, dakle, svoju inteligenciju posjeduje u programu. Na određeni je način bilo koji program, u svojoj naravi, skup najraznovrsnijih unosa, strategija i ideja koji su kao operativni sadržaj predviđeni za interakciju s korisnicima. U slučaju kada program transcendira ulogu samo alata i mobilizira korisnika, tada postaje jezik, tekst, komunikacijski proces. U nastalom identitetu i znanju ti su pojmovi ključ hermeneutičkih interaktivnih procesa: umjetničkih djela. U radu se ispituju odnosi i estetski principi nastali kao posljedica sukreiranosti u okolnostima nastanka likovnog djela. Dotiče se problem okulocentrističke kulture koja kao dimenzija većine usmjerava percepciju mnoštva prema tradicionalističkim shvaćanjima proizašlim iz kartezijanskog učenja o bipolarnosti kao temelja moderne misli.

Ključne riječi: hermeneutički; identitet; okulocentristička kultura; programska podrška; umjetnički proces