Reading Ability and Literary Competence in Language Arts Classes in Slovenia/Čitalačka sposobnost i književna kompetencija u nastavi književnosti i jezika u Sloveniji

Abstract

Abstract

The article defines reading ability and literary competence and classifies them among diverse components of communication skills and literacy that are systematically and procedurally developed in language arts classes (especially literature instruction). Reading literacy is students’ ability to apply what they learn at school or elsewhere in everyday life; that is, the ability to analyze, critically evaluate, and convey information. We provide guidelines for literature instruction to encourage the development of reading literacy, critical thinking, evaluation, and synthesis to a greater degree than the current instruction does, by developing reading ability, literary and digital competence, cultural and intercultural abilities, and the ability to make interdisciplinary connections. Exploration of literature and literary creativity should be more frequently included in literature instruction via problem-based instruction. Language arts will thus facilitate the development of key skills (i.e., reading, literary, and digital skills) in addition to cultural and intercultural skills, and the ability to form interdisciplinary connections, as well as train students in critical thought, evaluation, and synthesis (as a part of convergent and divergent thinking).

Key words: creating literature; exploring literature; problem-based literature instruction; reading for and reading with understanding; reading literature.

---

Sažetak

U radu se definiraju čitalačka sposobnost i književna kompetencija te se svrstavaju među raznovrsne kategorije komunikacijskih vještina i pismenosti koje se sustavno i proceduralno razvijaju u nastavi književnosti i jezika (posebno u nastavi književnosti). Čitalačka pismenost je sposobnost učenika da primijene ono što su naučili u školi ili drugdje u svakodnevnom životu; to je sposobnost analiziranja, kritičkog prosuđivanja i prenošenja informacija. Navodimo smjernice za nastavu književnosti da bismo potaknuli razvoj čitalačke pismenosti, kritičkog mišljenja, evaluacije i sintetiziranja na višem stupnju nego što je to slučaj u današnjoj nastavi, poticanjem razvoja čitalačke pismenosti, književne i digitalne kompetencije, kulturalnih i međukulturalnih sposobnosti, sposobnosti stvaranja interdisciplinarnih veza. Istraživanje književnosti i književna kreativnost trebali bi se češće uključivati u nastavu književnosti provedbom problemske nastave. Književnost i jezik će tako olakšati razvoj ključnih vještina (npr. čitalačkih, književnih i digitalnih vještina) uz kulturalne i međukulturalne vještine, omogućiti sposobnost stvaranja međudisciplinarnih veza te poučiti učenike kako kritički razmišljati, evaluirati i sintetizirati (što su sastavnice konvergentnog i divergentnog mišljenja). 

Ključne riječi: čitanje književnih djela; čitanje za razumijevanje i s razumijevanjem; istraživanje književnosti; književno stvaranje; problemska nastava književnosti.