Application of Systemic Approach in Initial Teaching of Chemistry: Learning the Mole Concept/Primjena sistemičkog pristupa u početnoj nastavi kemije:usvajanje pojma mola

Tamara Nikola Hrin, Dušica Milenković, Snežana Babić-Kekez, Mirjana Segedinac

Abstract


Abstract

Many studies carried out on the mole concept emphasize that students show significant difficulties in learning this concept. The aim of our research was to analyze those difficulties that students, who have their first contact with chemistry in school, encounter, and also to examine the usefulness of systemics as a graphical way of knowledge representation. The sample of the study included seventh grade students from a primary school in Novi Sad, Serbia. Based on the results of the pre-test, students were divided into three main groups: "excellent", "good" and "acceptable", which all consisted of two subgroups: experimental and control. Students in the experimental subgroup were learning by applying systemics, while the students in the control subgroup were taught by traditional method. The final results show that systemics is convenient in overcoming the difficulties in the case of "excellent" and "acceptable" groups of students, while the same cannot be concluded for the students characterized as "good". Systemics has not proved to be adequate for them. The following question remains a topic for the future research: Is there any way that the group of students characterized as “good” still benefits from learning with systemics? In addition, new research on a larger number of students should be conducted, in order to statistically confirm these results, or to discuss new ones.

Key words: concept map; difficulties in learning mole concept; ontology; systemics. 


---



Sažetak

Mnoga istraživanja koja su se bavila pojmom mola naglašavaju činjenicu da učenici imaju znatne poteškoće u usvajanju toga pojma. Cilj našeg istraživanja bio je analizirati upravo one poteškoće s kojima se učenici susreću kada prvi put počinju učiti kemiju kao školski predmet, kao i ispitati korisnost sistemika kao grafičkog načina prikazivanja znanja. Uzorak u istraživanju obuhvatio je učenike sedmog razreda jedne osnovne škole u Novom Sadu, u Srbiji.  Na temelju provedenog testa predznanja učenici su bili podijeljeni u tri glavne skupine: „odličnu“, „dobru“ i „prihvatljivu“, a svaka od njih sastojala se od dvije podskupine: eksperimentalne i kontrolne. Učenici u eksperimentalnoj podskupini učili su primjenom sistemika u nastavi, a učenike u kontrolnoj podskupini podučavalo se primjenom tradicionalnih metoda. Završni rezultati pokazuju da je sistemički pristup pogodan za prevladavanje poteškoća u slučaju „odlične“ i „prihvatljive“ skupine učenika, ali se isto ne može zaključiti za učenike koji pripadaju „dobroj“ skupini. Sistemici se nisu pokazali prikladnim za njih. Sljedeće pitanje može biti temom budućih istraživanja: Postoji li ikakav način da skupina učenika koji su opisani kao „dobri“ može imati koristi od učenja po sistemičkom pristupu? K tomu, trebalo bi provesti novo istraživanje na većem uzorku učenika, da bi se navedeni rezultati statistički potvrdili ili da bi se raspravilo o novim rezultatima. 

Ključne riječi: ontologija; pojmovna mapa; poteškoće u usvajanju pojma mola; sistemici.


 


Full Text:

PDF


DOI: https://doi.org/10.15516/cje.v16i0.541

Refbacks

  • There are currently no refbacks.