Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Vol 19, No 4 (2017)

Font Size:  Small  Medium  Large

Factors of Collocation Attainment among Native Croatian Language Speakers/Čimbenici ovladanosti kolokacijama kod izvornih govornika hrvatskoga jezika

Antonia Ordulj, Lidija Cvikić

Abstract


Abstract

Research on collocations in the Croatian language has mostly been directed towards issues relating to linguistics and lexicography, while research on their use is scarce and mostly directed towards second language speakers (Burić & Lasić, 2012; Ordulj, 2016; Petrović, 2007). This paper brings forth the results of research on the use of collocations among native speakers of the Croatian language. Based on the corpus analysis of characteristics of collocations and investigation of native Croatian language speakers, the influence of two factors on the use of collocations was researched: frequency of collocations and associative strength of collocation elements. The use of collocations in a morphologically unmarked form (nominative) and in dependent cases, along with their use in the narrower and broader context was researched. The research results indicate that the key factors for using collocations by native speakers are factors of frequency and associative strength, while the morphological form of the collocation is irrelevant to native speakers. The research also showed stronger influence of context on the use of less frequent collocations and weaker associative strength from the use of collocations of high frequency and strong associative strength. The results obtained are relevant for understanding general processes in the acquisition of the Croatian language as the mother tongue and suggest a starting point for considering more efficient ways of teaching the Croatian language. 

Key words: associative strength of collocation; frequency; context; mother tongue attainment. 


---


Sažetak

Istraživanja kolokacija u hrvatskome jeziku uglavnom su usmjerena na njihov lingvistički opis i leksikografsku problematiku, a istraživanja njihove uporabe rijetka su i uglavnom usmjerena na inojezične govornike (Petrović, 2007, Burić i Lasić, 2012, Ordulj, 2016). U ovome se radu donose rezultati istraživanja uporabe kolokacija kod izvornih govornika hrvatskoga jezika. Na temelju obavljenih korpusnih istraživanja obilježja kolokacija i ispitivanja govornika hrvatskoga kao materinskoga jezika, istražen je utjecaj dvaju čimbenika na uporabu kolokacija: čestote kolokacija te asocijativne snage kolokacijskih sastavnica. Istražena je uporaba kolokacija u morfološki neobilježenome obliku (nominativu), u kosim padežima, kao i uporaba u užem i širem kontekstu. Rezultati istraživanja pokazuju da su u uporabi kolokacija kod izvornih govornika ključni čimbenici čestote i asocijativne snage, a da je morfološki oblik kolokacije izvornim govornicima nebitan. Istaživanje je također pokazalo veći utjecaj konteksta na uporabu kolokacija manje čestote i slabije asocijativne snage od uporabe kolokacija veće čestote i jake asocijativne snage. Dobiveni rezultati važni su za razumijevanje općih procesa ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom i kao polazište za promišljanja o učinkovitijim načinima poučavanja hrvatskoga jezika. 

Ključne riječi: asocijativna snaga kolokacije; čestota; kontekst; ovladavanje materinskim jezikom.



Full Text: PDF

Refbacks

  • There are currently no refbacks.