Appropriate and Inappropriate Use of Artificial Intelligence Language Models by Students: Teachers’ (Self-)Perceptions and Experiences Across Educational Levels/Prikladna i neprikladna uporaba jezičnih modela umjetne inteligencije među učenicima: (samo) percepcije i iskustva nastavnika u različitim obrazovnim razinama

Abstract

Abstract
This study examined primary, secondary, and higher education teachers’ self-efficacy
in identifying AI-generated student work, concerns about potential negative effects of
AI on learning, perceptions of the frequency of appropriate and inappropriate AI use
among students, and actual AI-giarism detection. A total of 511 Croatian teachers
completed an online survey comprising newly developed scales. Welch’s ANOVA
revealed differences between educational levels for most variables, with small to
small-to-medium effect sizes. Secondary school teachers perceived the highest rates
of inappropriate AI use and had higher confidence in detecting students’ AI use than
higher education teachers, while primary school teachers reported the lowest rates
of appropriate use and detection frequency. Academic AI concern was high across
all groups, and self-efficacy scores were slightly above the midpoint of the scale.
Hierarchical regression analyses showed that the perceived inappropriate AI use was
predicted by the extent of teachers’ AI tool use and concerns, whereas the actual AIgiarism
detection frequency was predicted by education level, recognized AI tools,
extent of AI use, and confidence in detection. The results highlight the need for
targeted teacher training, clear institutional guidelines, and AI-resilient assessment
design.
Key words: academic AI concern; AI-giarism detection; appropriate AI use;
inappropriate AI use; self-efficacy; teachers’ perceptions

---

Sažetak
U ovom istraživanju nastavnika osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske
razine ispitani su samoefikasnost u prepoznavanju UI generiranih učeničkih
radova, zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka UI-ja na učenje, percepcija
učestalosti primjerenih i neprimjerenih učeničkih korištenja UI-ja, te realna
detekcija UI plagijata. Ukupno 511 hrvatskih nastavnika ispunilo je mrežni
upitnik koji je sadržavao novorazvijene skale. Welchova ANOVA pokazala je
razlike među obrazovnim razinama za većinu varijabli, s malim do malimsrednjim
veličinama učinka. Srednjoškolski nastavnici percipirali su najveće
stope neprimjerene uporabe UI-ja te iskazali veću sigurnost u prepoznavanju
učeničke uporabe UI-ja nego sveučilišni nastavnici, dok su učitelji osnovnih škola
percipirali najniže stope primjerene uporabe UI alata i učestalosti prepoznavanja.
Zabrinutost zbog akademske uporabe UI-ja bila je visoka u svim skupinama, a
rezultati samoefikasnosti bili su nešto iznad sredine skale. Hijerarhijske regresijske
analize pokazale su da se percipirana neprimjerena uporaba UI-ja može predvidjeti
opsegom nastavničke uporabe UI alata i njihovom zabrinutošću, dok se realna
učestalost prepoznavanja UI-plagijata mogla predvidjeti obrazovnom razinom,
poznavanjem UI alata, opsegom osobne uporabe i sigurnošću u prepoznavanje.
Nalazi naglašavaju potrebu za ciljanom edukacijom nastavnika, jasnim
institucionalnim smjernicama i osmišljavanjem zadataka za provjeru znanja koji
su otporni na UI.
Ključne riječi: detekcija; UI plagijata neprimjerena uporaba UI-ja; percepcije
nastavnika; primjerena uporaba UI-ja; samoefikasnost; zabrinutost zbog akademske
uporabe UI-ja