Fake News in the Digital Age: Problems and Strategies of Information Education in the Field of Media Literacy/Lažne vijesti u digitalnom dobu: izazovi i strategije informacijskoga obrazovanja u polju medijske pismenosti

Abstract

Abstract
Fake news today is a global problem; an adequate and effective response can only be
universal media literacy. This study aimed to determine the specifics of the information
education strategy in countering fake news. The study uses statistical data from the
Reuters Institute, Open Society Institute, Statista, Pew Research Center, Digital 2023
Global Overview Report, and Global Statistics. Based on these data, the article shows
the ratio of Internet users to the total population in the world and China and the
impact of modern technologies on news dissemination. The role of social networks,
among other news information sources, was also determined. The study concludes
that technical means have low efficiency in recognising fake news. Therefore, media
education plays the leading role in countering fake news. The study also analyses
reports by international institutions and the guidelines of the 20th Congress of the
Communist Party of China on media and education. The analysis reveals the main
strategic provisions for developing media education curricula: technical, psychological,
communicative, and evaluative. The study results can aid in preparing educational
programs in media literacy.
Key words: critical thinking; educational programs; fake news; fact-checking; media
education

---

Sažetak
Danas su lažne vijesti globalan problem na koji jedini adekvatan i učinkovit odgovor
može biti univerzalna medijska pismenost. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi
specifičnosti strategije informacijskoga obrazovanja u području suprotstavljanja
lažnim vijestima. Studija koristi statističke podatke iz Reuters Instituta, Instituta
Otvorenoga društva, Statiste, Istraživačkoga centra Pew, Digitalnoga globalnog
izvješća o 2023. godini i Global Statisticsa. Na temelju tih podataka, članak prikazuje
omjer korisnika interneta prema ukupnoj populaciji u svijetu i Kini i utjecaj
moderne tehnologije na širenje vijesti. Utvrđena je i uloga društvenih medija kao
izvora vijesti i informacija. U studiji se zaključuje o niskoj učinkovitosti tehničkih
sredstava za prepoznavanje lažnih vijesti. Medijsko obrazovanje stoga igra vodeću
ulogu u suprotstavljanju lažnim vijestima. U studiji se također analiziraju izvješća
međunarodnih organizacija i smjernice 20. kongresa Komunističke partije Kine o
medijima i obrazovanju. Analiza otkriva glavne strateške odredbe razvoja kurikula
za medijsko obrazovanje: tehničke, psihološke, komunikacijske i evaluacijske. Rezultati
studije mogu pomoći u pripremi obrazovnih programa o medijskoj pismenosti.
Ključne riječi: kritičko razmišljanje; lažne vijesti; medijsko obrazovanje; obrazovni
programi; provjera činjenica