Is Practical Pedagogical Training of Physical Education Students Sufficiently Effective? / Je li praktična pedagoška obuka studenata tjelesnoga odgoja dovoljno učinkovita?

Abstract

Abstract
Practical pedagogical training (PPT) is a significant element of professional development in the education of physical education teachers. It is important in their professional socialisation while developing teaching competencies and classroom management skills. This paper examines Slovenian physical education students' estimations of their own progress during PPT. In a cross-sectional study, two groups of students (N2007/08=84; N2009/10=82) who participated in PPT in the 2007/08 and 2009/10 academic years were compared. Basic statistics, the T-test, the Mann-Whitney U-test and the Pearson correlation coefficient were used. The results revealed that teacher-educators' encouragement of students for better preparation for PPT and written students' reflections improved the level of their efficiency and made them more certain of their teaching practice. Better preparation for PPT lead to greater progress of students and helped ensure that administrative and/or pedagogical changes lead to changes in teacher behaviour. The correlations between the observed areas showed that the lesson planning had the strongest influence on students' efficiency at PPT.
Key words: efficiency; lesson planning; physical education; teacher education; teaching competencies.

---

Sažetak
Praktična pedagoška obuka (PPO) važna je sastavnica profesionalnog razvoja u obrazovanju učitelja tjelesnoga odgoja. Važna je u njihovoj profesionalnoj socijalizaciji, istovremeno razvijajući učiteljske kompetencije i vještine upravljanja razredom. U ovom se članku proučavaju procjene slovenskih studenata tjelesnog odgoja u pogledu vlastitog napretka tijekom PPO-a. U ovoj usporednoj studiji uspoređivane su dvije skupine studenata (N2007/08=84; N2009/10=82) koji su sudjelovali u PPO-u akademske godine 2007./2008. i 2009./2010. Upotrijebljena je temeljna statistička analiza, kao i T-test, Mann-Whitney U-test i Pearsonov korelacijski koeficijent. Rezultati otkrivaju da su poticaj za bolju pripremu za PPO profesora metodičara i učitelja mentora, kao i pisane refleksije studenata pridonijeli poboljšanju razine uspješnosti i da im je to ojačalo sigurnost u vlastite vještine. Bolja pripremljenost za PPO vodi prema znatnijem napretku studenata i jamči da će administrativne i/ili pedagoške promjene dovesti do promjena u ponašanju učitelja. Korelacije između proučavanih područja pokazuju da je planiranje nastavnoga sata imalo najveći utjecaj na uspješnost studenata tijekom PPO-a.
Ključne riječi: učinkovitos;, planiranje nastavnog sata; tjelesni odgoj; obrazovanje učitelja; učiteljske kompetencije