Physiological Responses in Male and Female 400m Sprinters / Fiziološke reakcije muških i ženskih sprintera na 400m

Abstract

The primary objective of this study was to determine the differences between male and female athletes competing in the 400m running event, in the parameters for the assessment of not only aerobic and anaerobic energy capacity but also other physiological parameters. Trained 400m (14 male and 14 female) track athletes volunteered to take part in this study. All subjects performed an incremental treadmill test (1 km/h speed increase per minute, 1.5% gradient). The parameters FVC and FEV1S in the male athletes were of higher values than in the female athletes, while there were no significant differences in FEV1S%. A statistically significant difference was found in the parameters for the assessment of aerobic energy capacity in favour of male athletes. Significantly higher values of anaerobic capacity were found in male sprinters (5.7  km/h) compared to female sprinters (4.5 km/h). In other physiological parameters such as HRmax values and HR at VT there were no statistically significant differences. It can be concluded that it is necessary to determine whether there are differences in these parameters between male and female sprinters which will result in a more organized plan for the collective training process. Studies like this can help coaches develop athletes’ performance according to their abilities.

Key words: athletes; metabolic differences; ventilation

----

Primarni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike između muških i ženskih atletičara koji se natječu u trčanju na 400 m, u parametrima koji procjenjuju  ne samo aerobni i anaerobni energetski kapacitet već i druge fiziološke parametre. Trenirani  atletičari na 400 m (14 muških i 14 ženskih) dragovoljno su sudjelovali u ovom istraživanju. Svi ispitanici izvodili su inkrementalni treadmill test (1 km/h povećanje brzine u minuti, 1,5% nagib). Parametri FVC i FEV1S su kod muških atletičara većih vrijednosti nego u ženskih atletičarki, dok nije bilo značajne razlike u FEV1S%. Statistički značajna razlika pronađena je u parametrima za procjenu aerobnog kapaciteta energije u korist muških atletičara. Značajno više vrijednosti anaerobnog kapaciteta pronađene su kod muških (5,7 km/h) sprintera u odnosu na ženske (4,5 km/h). U drugim fiziološkim parametrima, kao što su HRmax vrijednosti i HR na VT nema statistički značajne razlike. Može se zaključiti da je potrebno utvrditi postoje li razlike u tim parametrima između muških i ženskih sprintera, koje će rezultirati organiziranijim planiranjem kolektivnog procesa obuke. Studije kao što je ova mogu pomoći trenerima razvijati atletičareve performanse u skladu s njihovim sposobnostima.

Ključne riječi: atletičari, metaboličke razlike, ventilacija