Trace of Faction/Fiction in Roberto Kauk’s Historical Narrative Last Days in the Life of Nikola Zrinjski Jr., Croatian Viceroy (1879) / Trag fakcije / fikcije u historijskoj pripovijetci Roberta Kauka Zadnji dani života Nikole Zrinjskoga mladjega, hrvatsk

Anica Bilić

Abstract


Abstract 
The question of parallelism of past events and their account in literary discourse, legitimation of oral accounts as historical facts and appreciation of oral preservation of antiquities has been studied on the literary text Last days in the life of Nikola Zrinjski Jr., Croatian Viceroy, written as a historical narrative by Franciscan Robert Kauk (Vukovar, 1848 – Zagreb, 1900). We observed traces of fact and degree of referencing of what has been written relying on the positivist and mimetic approach to text and the dominating rationalist tradition. Then we continued with observing traces of fiction with non-historical elements referring to the achievements of narratology and linguistic inversion which place the center of interpretation on the role of language and narration, thus unburdening referential verification and text value, and emphasizing the narrative identity and symbolic structure of the story. The different ending of Kauk’s story, as a deviation from the official story of the death of Nikola Zrinski in a boar hunt near Čakovec on November 18, 1664, indicates an awareness that the textual legacy contains historical and linguistic structures indicating differences between faction and fiction.  
Key words: faction; fiction; historiographic discourse; literary discourse; narratology. 
---
Sažetak
Na književnom tekstu napisanom u žanru historičke pripovijetke pisca franjevca Roberta Kauka (Vukovar, 1848. – Zagreb, 1900.) Zadnji dani života Nikole Zrinjskoga mladjega, hrvatskoga bana, objavljenom u Vukovaru 1879., razmatrat ćemo pitanje poklapanja prošloga događaja i njegova prikaza u književnom diskursu, legitimiranja usmene predaje kao povijesne činjenice, kao i uvažavanja usmenoga čuvanja starine. Promatrat ćemo trag činjeničnoga stanja i stupanj referencije zapisanoga s osloncem na pozitivistički i mimetički pristup tekstu te dominirajuću racionalističku tradiciju, a potom trag fikcije s nepovijesnim elementima pozivajući se na postignuća naratologije i lingvističkoga obrata koji težište interpretacije stavlja na ulogu jezika i pripovijedanja, čime rasterećuje referencijsku verificiranost i vrijednost teksta te stavlja naglasak na narativni identitet i simboličku strukturu priče. Drukčiji zasvršetak Kaukove priče kao otklon od službene priče o pogibiji Nikole Zrinjskoga u lovu na veprove u šumskoj okolici Čakovca 18. studenoga 1664. upućuje na spoznaju da su u tekstualnoj ostavštini pohranjene historijske i lingvističke strukture koje upućuje na razlike između faktičnoga i fiktivnoga.   
Ključne riječi: fakcija; fikcija; historiografski diskurs; književni diskurs; naratologija.

Full Text:

PDF


DOI: https://doi.org/10.15516/cje.v19i0.2432

Refbacks

  • There are currently no refbacks.