CHARACTERISTICS OF THE PETRINJA LOCAL IDIOM IN THE WORK BY MILAN DUJNIĆ CHRISTMAS IN PETRINJA. AN OVERVIEW OF CHRISTMAS CUSTOMS IN 2 ACTS / OBILJEŽJA PETRINJSKOGA MJESNOG GOVORA U DJELU MILANA DUJNIĆA BOŽIĆ U PETRINJI. PRIKAZ BOŽIĆNIH OBIČAJA U DVIE SLIKE

Abstract

ABSTRACT

The fundamental task of Croatian language teaching according to the current curriculum is to teach students how to communicate in the Croatian standard language in various communicative and functional contexts. The use of the Croatian standard language does not exclude vernaculars, dialects, local speech and other idioms. Language teaching in lower grades of primary schools takes the student's inherent speech, which had already been acquired in the immediate environment, as a starting point. The cultural and methodological reasons for introducing dialectal content into the curriculum are also reflected in the representation of dialectal texts in textbooks published in the period between 2000 and 2010. Migrations due to war and postwar circumstances, the influence of mass media particularly television, the internet and social networks influenced the local idiom/language of Petrinja to unquestionably and inevitably change.  Therefore, it is necessary to note and describe the previous state in language/speech. In that attempt, the book Christmas in Petrinja. An overview of Christmas customs in two acts by Milan Dujnić, teacher trainer from Petrinja, served the purpose.  The book was published in Petrinja 1944 in the print shop V. Massari and I. Glavinić.  This paper will present the morphological and lexico-semantic description of the text. Using contrastive analysis the difference in the current speech of Petrinja and the Croatian standard language will be indicated. The methodological approach to this drama play implies its use in teaching language, literature and language expression.
Key words: dialect, contrastive analysis, curriculum, methodological approach, morphological and lexico-semantic description

-----

Sažetak

Temeljna zadaća nastave hrvatskoga jezika prema sadašnjem kurikulu jest naučiti učenika komunicirati na hrvatskom standardnom jeziku u različitim komunikacijsko-funkcionalnim kontekstima. Uporaba hrvatskoga standardnog jezika ne isključuje narječja, dijalekte, mjesne govore i druge idiome. Nastava jezika u nižim razredima osnovne škole polazi od učenikova imanentnog govora koji je već usvojio u svome neposrednom okružju. Kulturološki i didaktički razlozi unošenja dijalektalnih sadržaja u kurikul odražavaju se i na zastupljenost dijalektalnih tekstova u čitankama objavljenim u razdoblju od 2000. do 2010. godine. Migracijske promjene uzrokovane ratnim i poratnim okolnostima, utjecaj masovnih medija osobito televizije, interneta i društvenih mreža uvjetovalo je da se petrinjski mjesni govor/jezik neupitno i neumitno mijenja. Stoga je potrebno zabilježiti i opisati starije stanje u jeziku/govoru. U tom nastojanju poslužila nam je knjižica Milana Dujnića profesora učiteljišta u Petrinji naslovljena Božić u Petrinji.Prikaz božićnih običaja u dvie slike. Knjiga je tiskana 1944. godine u petrinjskoj tiskari V. Massari i I. Glavinić. U ovom radu donosimo morfološki i leksičko-semantički opis teksta. Kontrastivnom analizom ukazuje se na razliku u aktualnom petrinjskom govoru kao i na razliku u odnosu na hrvatski standardni jezik. Metodički pristup ovoj dramskoj igri pokazuje na njezinu uporabu u nastavi jezika, književnosti i jezičnoga izražavanja.