Students' Motivation for Learning Mathematics in Mathematical and Language-Program Gymnasiums / Motivacija učenika prirodoslovno-matematičkih i jezičnih gimnazija za učenje matematike

Abstract

The aim of this study was to determine whether there are differences between students of mathematical-program gymnasiums and language-program gymnasiums regarding their expectancies of success, subjective values and attributions of success in mathematics and how these variables predict different educational choices: the intention of choosing the higher level of mathematics at the State Matura examinations (national exit examinations) and the intention of choosing the undergraduate studies for which mathematics is important. The sample consisted of 191 students from mathematical-program gymnasiums and 146 students from language-program gymnasiums. The results show that students from mathematical gymnasiums have higher expectancies of success and subjective values in mathematics. There were no differences regarding the attributions of success. Hierarchical regression analyses for both groups showed that, when predicting choice of higher level of mathematics on exit examinations, attributions were significant predictors, but only in the first step. In the second step, only expectancy of success remained as a statistically significant predictor. For both groups expectancy of success, together with the utility value, were significant predictors of the choice of undergraduate studies for which mathematics is important.
Key words: attributions of success; expectancies for success; mathematics; motivation; subjective task values

---

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoje li razlike između učenika prirodoslovno-matematičkih i jezičnih gimnazija s obzirom na njihova očekivanja uspjeha, subjektivne vrijednosti matematike i atribucije uspjeha u matematici i kako te varijable predviđaju različite obrazovne izbore: namjeru odabira više razine matematike na državnoj maturi i namjeru odabira studija za koji je matematika važna. Sudionici su bili 191 učenik prirodoslovno-matematičkih gimnazija i 146 učenika jezičnih gimnazija. Rezultati su pokazali da učenici iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija imaju viša očekivanja uspjeha i subjektivne vrijednosti matematike. Nije bilo statistički značajne razlike u atribucijama uspjeha u matematici. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza za obje su skupine pokazali da su, kada je kriterij odabir više razine matematike na državnoj maturi, u prvom koraku atribucije uspjeha statistički značajni prediktori. U drugom se koraku samo očekivanje uspjeha pokazalo statistički značajnim prediktorom. Za kriterij odabira fakulteta za koji je matematika važna, za obje su se skupine statistički značajnim prediktorima pokazali očekivanje uspjeha i korisnost.
Ključne riječi: atribucije uspjeha; očekivanje uspjeha; matematika; motivacija; subjektivne vrijednosti zadatka.