QUALITY AND QUANTITY OF TEACHING ART APPRECIATION The Effect of School Systems on Students' Art Appreciation / KVALITETA I KVANTITETA UČENJA LIKOVNE APRECIJACIJE Utjecaj školskih sustava na učeničku likovnu aprecijaciju

Abstract

ABSTRACT

In order to achieve a comprehensive artistic development of students, contemporary visual arts education should combine and at the same time develop productive and receptive art activities. Nevertheless, greater emphasis is still placed on artistic expression than on developing art appreciation. Students have fewer opportunities for observing artwork, understanding and enjoying it.
The present study follows the development of art appreciation abilities of students in five grades of primary schools in two different educational systems, i.e. the Slovenian and the Croatian. The difference lies in the weekly number of hours allocated to visual arts education and in the teachers teaching this subject. The results indicate that the level of appreciation abilities is rather average, with girls displaying a higher level of development. The number of hours of visual arts education has positive effects on the level of art appreciation, and a higher quality of the lesson has more favorable effects on art reception. There were no statistically significant differences in the level of appreciation abilities with regard to country.
Key words: art appreciation, primary school, school systems of Slovenia and Croatia, visual arts education

SAŽETAK

Suvremena likovna kultura bi morala, za cjelovit likovni razvoj učenika, povezivati te istovremeno razvijati produktivne i receptivne likovne sposobnosti. Usprkos tome još uvijek je veći naglasak na likovnom izražavanju, a manje pozornosti je posvećeno razvijanju likovne aprecijacije. Učenici dakle imaju manje prilika za učenje kako promatrati umjetničko djelo, razumjeti ga te u njemu uživati.
U predstavljenom istraživanju pratili smo razvoj likovno aprecijativnih sposobnosti učenika petih razreda osnovnih škola iz dvaju školskih sustava: slovenskog i hrvatskog. Razlika među njima je u tjednom broju sati likovnog odgoja/likovne kulture i u učiteljima koji taj predmet poučavaju. Rezultati govore kako je razina aprecijativnih sposobnosti prilično podjednaka, a jače razvijene aprecijativne sposobnosti imaju djevojčice. Kvantiteta sati nastave likovnog odgoja pozitivno se odražava na nivo likovne percepcije, a kvalitetnije održana nastava likovne kulture bolje utječe na likovnu recepciju. Statistički značajnije razlike u nivou aprecijativnih sposobnosti učenika, s obzirom na državu, nismo primijetili.
Ključne riječi: likovna aprecijacija, likovna kultura, osnovna škola, školski sustavi Slovenije i Hrvatske.