Heterogeneity in Classes: Cooperative Problem-Solving Activities through Cooperative Learning/Heterogenost u nastavi: aktivnosti suradničkog rješavanja problema u sklopu suradničkog učenja

Abstract

Abstract

Teachers, from primary schools to college, experience challenges regarding both

increased class sizes and a greater diversity of students having a broad spectrum

of abilities, interests, needs, and goals. The aim of this paper is to investigate the

effect of cooperative learning through Cooperative Problem-Solving (CPS) activities

on homogenous and heterogeneous grouping in an engineering course. As a

mixed method design, the study utilized both quantitative and qualitative data.

The participants, 47 engineering students selected conveniently, were enrolled in a

communication systems course. The analysis of the quantitative data indicated that

no significant difference (p= .791) exists between the ways in which the students in

homogenous and the students in heterogeneous group understand communication

systems. In order to reveal the perceptions of students regarding the implementation,

they were interviewed at the end of the semester. The qualitative data obtained from

these interviews suggests that students prefer heterogeneous to homogenous grouping.

The findings also imply that further research should concentrate on heterogeneous

grouping strategies and more detailed qualitative data in order to reveal what kind

of patterns emerge from students’ interactions in different groupings.

Key words: cooperative learning; cooperative problem-solving; engineering education;

within-class grouping. 

---

Sažetak

Nastavnici, bez obzira na to rade li u osnovnim školama ili na fakultetu, nailaze

na izazove koji su povezani i s povećanim brojem učenika u razredima, kao i sa

sve većom raznolikošću učenika koji imaju širok spektar sposobnosti, interesa,

potreba i ciljeva. Cilj je ovog rada ispitati učinak suradničkog učenja primjenom

aktivnosti suradničkog rješavanja problema u homogenim i heterogenim

skupinama u inženjerskom usmjerenju. Zamišljeno kao istraživanje koje uključuje

mješovite metode, ovo istraživanje koristilo se i kvantitativnim i kvalitativnim

podacima. Sudionici u istraživanju, 47 prikladno odabranih studenata inženjerskog

usmjerenja, upisali su kolegij Komunikacijski sustavi. Analiza kvantitativnih

podataka pokazala je da ne postoji značajna razlika (p=.791) u načinima na koje

studenti u homogenim i studenti u heterogenim skupinama poimaju komunikacijske

sustave. Da bi se utvrdila opažanja studenata u vezi s implementacijom, s njima

su na kraju semestra provedeni intervjui. Kvalitativni podaci koji su dobiveni tim

intervjuima upućuju na to da studenti više vole heterogene skupine nego homogene

skupine. Rezultati također upućuju na potrebu provođenja daljnjih istraživanja

koja bi se usredotočila na strategije heterogenog grupiranja i detaljnije kvalitativne

podatke da bi se utvrdilo kakvi se obrasci javljaju u interakciji studenata u različito

formiranim skupinama.

Ključne riječi: grupiranje unutar skupine; obrazovanje u području inženjerstva;

suradničko rješavanje problema; suradničko učenje